|
|||||||
| Register | Blogs | FAQ | Forum Rules | VB Image Host | Members List | Calendar | Search | Today's Posts | Mark Forums Read |
| South Balgarski, Hrvatski, Makedonski, Slovenščina, Srpski, etc. |
![]() |
|
|
Thread Tools | Display Modes |
|
||||
|
http://hpgl.stanford.edu/publication...v290_p1155.pdf
Dr. sc. Dragan Primorac voditelj je Laboratorija za klinicku i sudsku genetiku KB Split, predavac na medicinskim fakultetima u Splitu i Zagrebu, gostujuci je predavac na vise Sveucilista u SAD-u, clan Americke akademije za sudsku medicinu i Americkog drustva za humanu genetiku, autor 70-ak znanstvenih radova (od kojih je 30-ak objavljeno u casopisima koji se listaju u najprestiznijim znanstvenim indeksima) i poglavlja u vise knjiga. Nedavno je primio nagradu za zivotno djelo Sveucilista u New Havenu u SAD-u. Na pocetku razgovora o genetici, forenzicnoj genetici i svjetskom genetskom kongresu koji ce se u rujnu sljedece godine, u suradnji s Mayo klinikom, odrzati u Zagrebu, te o porijeklu Hrvata i populacijskoj studiji koja ce se uskoro nastaviti, zamolili smo dr. sc. Primorca da prokomentira nagradu koja mu je dodijeljena za zivotno djelo. »To je i za mene bilo iznenadjenje. Sveuciliste u New Havenu i njihov Forenzicki institut dodijelili su mi nagradu za zivotno djelo zbog mog doprinosa razvoju forenzicnih znanosti. To je bilo njihovo obrazlozenje. A moje prvo pitanje pri dodjeli nagrade bilo je da li oni nesto znaju o mom zdravlju sto ja ne znam kad su tako rano odlucili da mi daju tu nagradu! To je jedno enormno priznanje i ja sam kolegama koji su tu odluku donijeli zahvalan zbog vjere u moj dosadasnji rad«, rekao je dr. Primorac. Vasa populacijska studija izazvala je fantasticnu reakciju u znanosti, ali i u javnosti. Ona baca sasvim novo svjetlo na porijeklo europskih naroda, pa se sada traze i decidirani odgovori o porijeklu Hrvata? – Nas rad koji je objavljen prije nesto vise od godine dana u vjerojatno najprestiznijem znanstvenom casopisu Science, rezultat je istrazivanja skupine autora iz vise, uglavnom europskih drzava, i kolega iz SAD-a, vodecih autoriteta u tom podrucju. Ideja je bila da se na temelju analize genetickog materijala karakteristicnog za muskarce, a koji se nasljedjuje putem y kromosoma, utvrdi pojavljivanje genetickih biljega starih nekoliko tisuca ili desetaka tisuca godina danas u populacijama Europljana. Naime, pokusali smo ustanoviti odakle danasnji Europljani dolaze. Napravili smo vrlo zanimljiv dizajn studije i pri tome analizirali 1007 europskih muskaraca, a oko stotinjak uzoraka krvi analizirano je i od muskaraca iz Hrvatske (koji nisu rodbinski povezani), ali svi oni nisu usli u prikazanu studiju. S nase strane, u izradi studije sudjelovao je i kolega Mladen Marcikic iz Osijeka. Isli ste vrlo daleko u proslost, sto ste dobili? – Svjetski autoriteti koji se tom problematikom bave, ranije su utvrdili geneticke biljege vezane za stare europske kulture koje su postojale prije 35 - 25.000 godina, te one mladje, stare priblizno 5000 godina. Analizirajuci te iste biljege pokusali smo utvrditi njihovo ishodiste te prisutnost u danasnjih Europljana. Na osnovu analize genetickog materijala Y kromosoma, svojstvenog muskarcima pokazali smo da 80 posto europskih muskaraca ima jedinstvene biljege koji se preklapaju s dva kljucna puta europskih migracija. Jednim od prije 30-35.000 godina, i drugim od prije 25.000 godina. Drugim rijecima, s prilicnom sigurnoscu mozemo reci da europski muskarci u 80 posto slucajeva imaju najstarije biljege koji su se nasljedjivali iz generacije u generaciju s oca na sina od njihovih predaka koji su zivjeli prije 35.000 odnosno 25.000 godina na prostorima Centralne Azije ili Srednjeg istoka. S interpretacijom porijekla Hrvata ja bih bio oprezan, iako imamo neke jasne pokazatelje koji ce nam bitno odrediti nasa daljnja istrazivanja. Naime, broj uzoraka krvi koje smo analizirali relativno je mali, no cinjenica je da Hrvati imaju vrlo izrazen biljeg koji je vezan za migraciju od prije 25.000 godina. Nazvali smo ga biljeg M170, i on dolazi s podrucja Srednjeg istoka, podrucje koje ukljucuje danasnji Iran i okolne drzave. Nakon analize ucestalosti ponavljanja tog biljega u europskim populacijama jasno je da od svih analiziranih naroda, Hrvati navedeni biljeg imaju najizrazeniji, 44,8 posto. Talijani ga imaju 8 posto, Spanjolci 2,2 posto, a Francuzi 17,4 posto. Medjutim, vazno je reci da se u tipu studije poput nase ne promatraju zasebno pojedinacni biljezi, vec svi zajedno, u cijelosti. Nasi rezultati koji su za posljedicu imali i grupiranje odredjenih europskih naroda prema slicnosti analiziranog genetickog materijala, izazvalo je dosta interesa u znanstvenim krugovima. Prije postavljanja konkretnih zakljucaka, barem sto se Hrvata tice, zelimo prvo zavrsiti i drugu studiju gdje cemo analizirati 200 uzoraka iz sjeverne i 200 uzoraka iz juzne Hrvatske. Sto to govori o zajednickom, juznoslavenskom porijeklu? – Na ovom podrucju nema »cistih« naroda, oni su se sigurno mijesali i to vise puta tijekom povijesti. Poanta ove studije i nije bila u utvrdjivanju porijekla pojedinih europskih naroda vec europskih naroda u cjelini. U osnovi, prikazali smo ishodiste danasnjeg, modernog europskog muskarca te na osnovu analize genskih biljega i njihovo kretanje. Migracija koja je nama najzanimljivija (vezana za tzv. Gravecijansku kulturu koja je postojala prije 20. 000 godina) isla je s teritorija Srednjeg istoka, pa povise danasnje Grcke, te uzduz cijele nase obale prema sjeveru. Obzirom da su Hrvati jedini narod iz bivse drzave koji je analiziran u ovoj studiji ne mogu nase rezultate usporediti s rezultatima ostalih. Iz ovoga sto ste rekli, mozemo li zakljuciti da ce povijest pisati geneticari?! – Genetika ce sigurno imati veliki utjecaj u pisanju povijesti jer je objektivna. Analizom y kromosoma, koji se pojednostavljeno kazano ne mijenja s vremenom ili drugim rijecima ima minimalnu pojavu novih mutacija, i nas je nalaz vrlo objektivan. Struka je vrlo ozbiljno prihvatila nase rezultate koje je potvrdilo i jedno drugo istrazivanje koje je obuhvatilo analizu mitohondrijske DNK, odnosno druge vrste genetickog materijala koji se iskljucivo prenosi preko zenskih potomaka. Nas je rad citiran u 50 novih radova u proteklih godinu dana, sto znaci da mu znanost prilazi s prilicnim respektom. |
|
|||
|
Quote:
U Srbiji su u 19. veku dokazivali autohtonost na osnovu srednjovekovnih nazivanja Srba Ilirima, Tribalima i Tracanima, i na osnovu pominjanja nekih drevnih dogadjaja u narodnoj poeziji, ciji Srbi nisu mogli biti svedoci, nekoliko rimskih careva, cak i nekih prica iz Odiseje. U 20. je Olga Lukovic-Pjanovic (udata za Hrvata) doktorirala na Sorboni braneci tezu o povezanosti i medjusobnom uticaju srpskog i antickog grckog, a odskora su i nakon iskopavanja u Vinci i Lepenskom Viru pronadjeni prototipovi nekih srpskih cirilicnih slova za koje se verovalo da su konstruisana tek u 9. veku, i preistorijske grobnice koje, opet, do u tancinu odgovaraju opisima paganskih sahranjivanja u narodnoj epici. Genetika je novo, mocno oruzje koje konacno moze pomoci da se dokaze istina, ako je to istina uopste. U Pozarevcu je bilo vrseno neko ispitivanje na manjem uzorku, gde je uporedjivan genetski materijal sadasnjeg stanovnistva sa onim sto je iskopano i sto datira par hiljada godina unazad, i nisu uocene neke znatnije razlike. Ovo sto dobijamo iz sadasnjih teorija jeste da albanska deca vec nekoliko generacija uce u skolama kako su oni drevni kulturni narod Ilira, nad kojim su slovenski varvari i pagani izvrsili genocid u 7. veku (jer kako bi ih drugacije potpuno nestalo za manje od 100 godina). Gluposti. |
|
|||
|
|
|
||||
|
Quote:
Domacoj javnosti poznat je kao strucnjak koji je utvrdio broj od 700.000 ubijenih u jasenovackom logoru i prepoznao skelet despota Stefana Lazarevica. U svetu slovi kao engleski autor, vrhunski antropolog koji je radio u najvecim naucnim projektima druge polovine 20. veka. Malo je poznato da je on u Srbiji pronasao - kromanjonce, najstariji tip Evropljana! Prilikom arheoloskih istrazivanja na Djerdapu video sam da su najstariji skeleti robusni, nalik kromanjonskim - kaze profesor Zivanovic. |
|
||||
|
The Peopling of Modern Bosnia-Herzegovina:
Y - chromosome Haplogroups in the Three Main Ethnic Groups D. Marjanovic1*, S. Fornarino2, S. Montagna2, D. Primorac3-4, R. Hadziselimovic1, S. Vidovic5, N. Pojskic1, V. Battaglia2, A. Achilli2, K. Drobnic6, S. Andjelinovic3, A. Torroni2, A. S. Santachiara-Benerecetti2 and O. Semino2t 1 Institute for Genetic Engineering and Biotechnology, University of Sarajevo, Sarajevo, Bosnia and Herzegovina 2 Dipartimento di Genetica e Microbiologia "A. Buzzati-Traverso", Universita di Pavia, Pavia, Italy 3 Medical School at Split University, Split, Croatia 4 Medical School at Osijek University, Osijek, Croatia 5 Faculty of Medicine, University of Banjaluka, Banjaluka, Bosnia and Herzegovina 6 Forensic Laboratory and Research Center, Ministry of the Interior, Ljubljana, Slovenia Summary The variation at 28 Y-chromosome biaUelic markers was analysed in 256 males (90 Croats, 81 Serbs and 85 Bosniacs) from Bosnia-Herzegovina. An important shared feature between the three ethnic groups is the high frequency of the "Palaeolithic" European-specific haplogroup (Hg) I, a likely signature of a Balkan population re-expansion after the Last Glacial Maximum. This haplogroup is almost completely epresented by the sub-haplogroup I-P37 whose frequency is, however, higher in the Croats (~71%) than in Bosniacs (~44%) and Serbs (~31%). Other rather frequent haplogroups are E (~ 15%) and J (~ 7%), which are considered to have arrived from the Middle East in Neolithic and post-Neolithic times, and R-M17 (~ 14%), which probably marked several arrivals, at different times, from eastern Eurasia. Hg E, almost exclusively represented by its subclade E-M78, is more common in the Serbs (~20%) than in Bosniacs (~13%) and Croats (~9%), and HgJ, observed in only one Croat, encompasses ^ 9% of the Serbs and ~ 12% of the Bosniacs, where it shows its highest diversification. By contrast, Hg R-M17 displays similar frequencies in all three groups. |
|
||||
|
Your sources are largely outdated.
Quote:
Quote:
|
|
||||
|
Quote:
|
|
||||
|
Quote:
HG9 = J*, J, J2; of Near Eastern origin (Neolithic agriculturalists) Anything I missed? |
|
||||
|
Quote:
http://www.indixie.com/genealogy/new...0newberrys.htm http://www.sellers-sellars-sollars-z...na_results.htm Etc, etc... |
|
||||
|
Quote:
I was referring to HG2, anyhoo. Any additional info on that one? |
|
||||
|
Quote:
|
|
||||
|
Quote:
- this source is largely outdated The Peopling of Modern Bosnia-Herzegovina - 2003. - this source is not "largely" outdated |
|
||||
|
High-Resolution Phylogenetic Analysis of Southeastern Europe (SEE) Traces Major Episodes of Paternal Gene Flow Among Slavic Populations
Marijana Peričić,1* Lovorka Barać Lauc,1* Irena Martinović Klarić,1 Siiri Rootsi,2 Branka Janićijević,1 Igor Rudan,3,4 Rifet Terzić,5 Ivanka Čolak,6 Ante Kvesić,6 Dan Popović,1 Ana Šijački,7 Ibrahim Behluli,8 Dobrivoje Đorđević,9 Ljudmila fremovska,9 Đorđe D. Bajec,7 Branislav D. Stefanović,7 Richard Villems2 and Pavao Rudan1 Abstract The extent and nature of SEE paternal genetic contribution to European genetic landscape was explored based on a high-resolution Y chromosome analysis involving 681 males from 7 populations in the region. Paternal lineages present in SEE were compared with previously published data from 81 western Eurasian populations and 5,017 Y chromosome samples. The finding that five major haplogroups (E3b1, I1b* (xM26), J2, R1a, R1b) comprise more than 70% of SEE total genetic variation is consistent with the typical European Y chromosome gene pool. However, distribution of major Y chromosomal lineages and estimated expansion signals clarify the specific role of this region in structuring of European, and particularly, Slavic paternal genetic heritage. Contemporary Slavic paternal gene pool, mostly characterized by the predominance of R1a and I1b* (xM26), and scarcity of E3b1 lineages, is a result of two major prehistoric gene flows with opposite directions: the post-LGM R1a expansion from east to west, the YD-Holocene I1b* (xM26) diffusion out of SEE in addition to subsequent R1a and I1b* (xM26) putative gene flows between eastern and southeastern Europe and a rather weak extent of E3b1 diffusion towards regions nowadays occupied by Slavic speaking populations. Croatian (Pazin-Delnice-Zabok-Osijek-Donji Miholjac-Dubrovnik) 15.7% (R1b-M173) 34.3% (R1a-M17) 32.4 (I1b*(xM26)-P37) 5.6% (E3b1-M78) 1.0% (J2e-M102) Bosnian 69 (Zenica - srednja Bosna) 1.4% (R1b-M173) 24.6% (R1a-M17) 52.2% (I1b*(xM26)-P37) 10.1% (E3b1-M78) 0% (J2e-M102) Herzegovinian 141 (Široki Brijeg - Mostar) 3.6% (R1b-M173) 12.1% (R1a-M17) 63.8% (I1b*(xM26)-P37) 8.5% (E3b1-M78) 0.7% (J2e-M102) Serbian 113 (Beograd) 10.6% (R1b-M173) 15.9% (R1a-M17) 29.2% (I1b*(xM26)-P37) 20.4% (E3b1-M78) 5.3% (J2e-M102) Macedonian 79 (Skoplje) 5.1% (R1b-M173) 15.2% (R1a-M17) 29.1% (I1b*(xM26)-P37) 24.1% (E3b1-M78) 6.3% (J2e-M102) Albanian (Kosovar) 114 (Priština) 21.1% (R1b-M173) 4.4% (R1a-M17) 2.7% (I1b*(xM26)-P37) 45.6% (E3b1-M78) 16.7 (J2e-M102) Albanian (Albanian) 51 (Albanija) 17.6% (R1b-M173) 9.8% (R1a-M17) 17.0% (I1b*(xM26)-P37) 27.0% (E3b1-M78) 14.3% (J2e-M102) |
|
||||
|
Quote:
). Sorry if I didn't make myself clear enough.Posts #7 and #15 are completely up-to-date IIRC. |