Ime Hrvat spominje se krajem 8. stoljeća

[White Falcon]

Veliki pronalazak!

http://www.slobodnadalmacija.com/20050413/kultura01.asp

MUZEJ HRVATSKIH ARHEOLOŠKIH SPOMENIKA DEŠIFRIRAO
NATPIS IZ CRKVE sv. MARTE U BIJAĆIMA

Pročitan je najstariji natpis s hrvatskim imenom - natpis croatorum koji datira s kraja 8. stoljeća, što je oko 80 godina stariji spomenik s hrvatskim nazivljem od prethodno pronađenog ulomka kneza Branimira. Ovu, za arheologiju, senzacionalnu vijest objavio je ravnatelj MHAS-a Ante Milošević pokazavši novinarima mali kameni spomenik ukrašen rustičnim skulpturama



SPLIT - Muzej hrvatskih arheoloških spomenika uspio je dešifrirati natpis na kamenom ulomku pronađenom u crkvi sv. Marte iz Bijaća kod Trogira, što znači da je pročitan najstariji natpis s hrvatskim imenom - natpis croatorum koji datira s kraja 8. stoljeća, što je oko 80 godina stariji spomenik s hrvatskim nazivljem od prethodno pronađenog ulomka kneza Branimira.

Ovu, za arheologiju, senzacionalnu vijest objavio je u utorak ravnatelj MHAS-a Ante Milošević pokazavši novinarima mali kameni spomenik ukrašen rustičnim skulpturama. Ulomak je svojedobno akademik Nenad Cambi smjestio u 12. odnosno 13. stoljeće, a kao predmet intrige privukao je i arheologe Tonča Burića i Vedranu Delongu koji su pisali o njemu. Stilskim usporedbama pokazalo se da ovaj ulomak, kao i druge rustične skulpture iz Sv. Marte, vjerojatno pripadaju kraju 8. ili samom početku 9. stoljeća. Slijedio je logičan zaključak da je pred arheolozima najstariji do sada poznati spomenik na kojem je zabilježen hrvatski etnik, a time i najraniji do sada zabilježeni institut župana u ranosrednjovjekovnoj Hrvatskoj.
Nakon publikacije o istraživanjima crkve sv. Spasa i njezina groblja, te Starinarskih dnevnika fra Luje Marune, MHAS kreće s javnom prezentacijom istraživanja provedenih kod crkve sv. Marte koja su završena prije sto godina. Uz prigodnu izložbu krajem svibnja, muzej će objaviti publikaciju koja će detaljno opisati lokalitet Bijaća gdje se u ranom srednjem vijeku nalazila prijestolnica hrvatske kraljevske dinastije Trpimirovića.
Zanimljiv je podatak da su istraživanja u Bijaćima vodili amateri uz don Franu Bulića koji je rijetko navraćao na lokalitet. Ipak, oni su istraživanja vodili temeljito ostavivši (sačuvanu) dokumentaciju s opisanim arheološkim spomenicima. Kasnije analize dovele su do zaključka da je u Bijaćima zaista postojala rezidencija ranosrednjovjekovnih hrvatskih vladara koji su tu boravili sa svojom dvorskom pratnjom.
Tijekom rušenja novovjekovne crkve koja je stajala nad nekadašnjom krstionicom u Sv. Marti, pronađeni su vrijedni ostaci kamenih skulptura koje su još u 5. ili 6. stoljeću resile prvu, starokršćansku crkvu, kao i brojni ulomci kamenog namještaja iz ranosrednjovjekovne crkve koji svjedoče o njezinoj gradnji u 8. stoljeću. Kao vrijedni nalazi tu se još ubrajaju dijelovi četverostranog ciborija i nadvratnici s uklesanim imenima đakona i prezbitera Gumperta. Svi ovi detalji čekali su čitavo stoljeće na javno objavljivanje pa iskorak MHAS-a još više zaslužuje pohvale.
Milošević je također kazao kako će iduće godine javnost biti upoznata o istraživanjama crkvine u Biskupiji kod Knina te crkve u Koljanima kod Vrlike.

Merien JELAČA