Kampus na Borongaju sam će proizvoditi potrebnu energiju

[Marcus Marulus]

17. 03. 2008.

ENERGETSKA UČINKOVITOST

Kampus na Borongaju sam će proizvoditi potrebnu energiju

Autor Petra Maretić Žonja


I odresci će cvrčati u ulju za prženje na energiju prikupljenu u krugu kampusa, a tako će se grijati i ljeti rashlađivati prostorije

Računi za vodu, struju, grijanje... neće stizati na adresu kampusa na Borongaju nakon što ga potpuno sagrade.

Uhvati i sačuvaj

Zagrebački sveučilišni kampus prema projektu domaćih stručnjaka za energetski učinkovitu gradnju trebao bi biti i prvi štedljivi znanstveni grad u državi. Svu će potrebnu energiju proizvoditi sam iz obnovljivih izvora.

Onima koji svakoga mjeseca plaćaju račune to može djelovati poput znanstvene fantastike. Ali solarni, termalni i fotonaponski kolektori davat će struju, a sezonski spremnici topline zimi će grijati naselje viškovima prikupljenim tijekom ljeta.

Toplinom bi se oni punili i iz utrobe zemlje, iz sustava za pročišćavanje otpadnih voda, i iz uhvaćene topline otpadne vode.

Na toj tehnologiji temeljit će se energetska samodovoljnost bivše vojarne na Borongaju. Da se toplina ne bi rasipala, sve nove fakultetske zgrade u kampusu gradit će se od cigle koja toplinski izolira pet puta bolje od obične. Zidovi i podovi bit će izolirani vakuumskim oblogama, s troslojnim prozorima. Na krovovima izolator će biti zelenilo.

– Zahvaljujući takvoj gradnji, izračunali smo, ukupno bi se u kampusu trošilo samo 30 kilovata po četvornome metru, osam puta manje od uobičajene potrošnje – objašnjava Antun Glasnović, dekan Fakulteta kemijskog inženjerstva.

Plaća za 300 docenata

On je s kolegom Zvonimirom Glasnovićem i potaknuo projekt znanstvenoga grada. Kad se na Borongaj preseli osam fakulteta i kad bude sagrađen studentski dom sa 5000 kreveta, Sveučilište će samo na energiji godišnje uštedjeti 30 milijuna kuna, a uloženo u gradnju vratit će se za 5-10 godina. Samo godišnje uštede na energiji bit će poput plaća za 300 docenata.

– Gradnja će biti skuplja najviše 20 posto, ali će za desetak godina dobitak pritjecati s više strana: u kampusu na Borongaju Sveučilište namjerava sagraditi istraživačko-razvojni centar, tehnološki park o održivoj i energetski učinkovitoj gradnji. To će biti mjesto na kojem ćemo domaćim gospodarstvenicima približiti što znamo i umijemo te ćemo tako i naplatiti naša dostignuća – kaže Zvonimir Glasnović.

Jedino im HEP toplinarstvo i Elektra neće imati što naplatiti.

[izvor]

Budućnost?

[Monolith]

Originally Posted by Marulus

Budućnost?

Nadam se. Samo što je taj kampus daleko od centra, i do njega se može doći samo autom, ili autobusom pa pješačiti nekih pola kilometra. To još moraju srediti i sve pet. Sviđa mi se ideja.

[Heretik]

Je li moguce da su u hrvatskoj dosli pametni arhitekti i gradjevinari?

[Marcus Marulus]

Originally Posted by Monolith

Nadam se. Samo što je taj kampus daleko od centra, i do njega se može doći samo autom, ili autobusom pa pješačiti nekih pola kilometra. To još moraju srediti i sve pet. Sviđa mi se ideja.

Nisam mislio sam na taj kampus konkretno, nego na energetsku budućnost općenito. Koliko bi bilo realno očekivati da bi takvi izvori energije (ne bih upotrijebio onaj otrcani izraz "alternativni") u nekoj, bližoj ili daljoj, budućnosti mogli pokriti potrebe kućanstava i javnih ustanova? Ostaje dalje problem industrijskih pogona, koji je mnogo teži.