Nizozemska prihvaća podjelu Kosova

[Marcus Marulus]

Nizozemska prihvaća podjelu Kosova

Ako se obje strane slažu, i ako to rješenje može funkcionirati, onda mogu prihvatiti podjelu, ali jedino pod nadzorom UN-a, kazao je Verhagen

Nizozemski ministar vanjskih poslova Maxim Verhagen kazao je u utorak da bi kompromis između Beograda i Prištine o podjeli Kosova bilo prihvatljivo rješenje ako bi se time prekinula blokada u pregovorima o budućem statusu te bivše srbijanske pokrajine.

»Ako se obje strane slažu, i ako to rješenje može funkcionirati, onda mogu prihvatiti podjelu, ali jedino pod nadzorom UN-a«, kazao je Verhagen, kako prenosi Hina, za nizozemski radio, iz Beograda gdje je u posjetu. Verhagen je tako postao prvi šef diplomacije neke europske zemlje koji javno iznio mogućnost podjele Kosova.

Međutim, prije njega je na mogućnost podjele te bivše srbijanske pokrajine ukazao Wolfgang Ischinger, predstavnik Europske unije u međunarodnoj trojci koja posreduje u novom krugu pregovora između Beograda i Prištine. Ischinger je prije dva tjedna, 12. kolovoza, za posjeta Beogradu kazao da »podjela Kosova može biti dijelom rješenja za konačni status pokrajine«.

Iako je dan kasnije, vjerojatno nakon žestokih reakcija svojih nadređenih, modificirao tu svoju izjavu ustvrdivši da su ga mediji »pogrešno protumačili«, čini se ipak da je i ta opcija na stolu. Problem je, međutim, što su i zapadne zemlje, kao i Rusija, dosada isključivale podjelu Kosova prema etničkim crtama razdvajanja zbog straha da bi se time ohrabrile političke snage koje traže odvajanje ili podjelu postojećih država ne samo na Balkanu nego i u Europi, a pogotovo na postsovjetskom prostoru.

Naime, dođe li do podjele Kosova, po istom načelu mogla bi se dijeliti i BiH, kao i Makedonija, a ni sjever Crne Gore u tom slučaju ne bi, po svemu sudeći, ostao po strani.

Također bi se to sutra moglo dogoditi u Belgiji, Španjolskoj, ali i Slovačkoj te Italiji. Na postsovjetskom prostoru takve podjele već su se dogodile u Gruziji i Moldaviji gdje proruske pokrajine egzistiraju de facto kao samostalne države, ali bez međunarodnog priznanja, a jednom bi takve promjene mogle zahvatiti i Rusiju.

Beograd i Priština trenutno se pripremaju za pregovore o statusu Kosova s trojkom Kontaktne skupine koji počinju 30. kolovoza u Beču. Predstavnici Kosova ići će s najvišim izaslanstvom koje predvodi predsjednik Fatmir Sejdiu, dok Beograd šalje nižu razinu, bez predsjednika i premijera, a predvodi ih ministar vanjskih poslova. Predsjednik kosovske vlade Agim Çeku kazao je u ponedjeljak da Kosovo očekuje stjecanje neovisnosti i priznanje zapadnih zemalja odmah nakon završetka novog kruga pregovora 10. prosinca, posebno istaknuvši da o podjeli Kosova Priština uopće ne želi pregovarati.

Beograd formalno zastupa opciju po kojoj bi Kosovo trebalo ostati u sastavu Srbije. Međutim, kako to nije baš izgledno, čini se da Srbija ne bi imala ništa protiv otvaranja razgovora o podjeli Kosova. Uostalom, i Ischinger kao i Verhagen svoje su prijedloge o podjeli te pokrajine iznijeli baš u Beogradu nakon razgovora sa srbijanskim dužnosnicima.

Marko Barišić

[izvor]