[Marcus Marulus]

17. 03. 2008.

ENERGETSKA UČINKOVITOST

Kampus na Borongaju sam će proizvoditi potrebnu energiju

Autor Petra Maretić Žonja


I odresci će cvrčati u ulju za prženje na energiju prikupljenu u krugu kampusa, a tako će se grijati i ljeti rashlađivati prostorije

Računi za vodu, struju, grijanje... neće stizati na adresu kampusa na Borongaju nakon što ga potpuno sagrade.

Uhvati i sačuvaj

Zagrebački sveučilišni kampus prema projektu domaćih stručnjaka za energetski učinkovitu gradnju trebao bi biti i prvi štedljivi znanstveni grad u državi. Svu će potrebnu energiju proizvoditi sam iz obnovljivih izvora.

Onima koji svakoga mjeseca plaćaju račune to može djelovati poput znanstvene fantastike. Ali solarni, termalni i fotonaponski kolektori davat će struju, a sezonski spremnici topline zimi će grijati naselje viškovima prikupljenim tijekom ljeta.

Toplinom bi se oni punili i iz utrobe zemlje, iz sustava za pročišćavanje otpadnih voda, i iz uhvaćene topline otpadne vode.

Na toj tehnologiji temeljit će se energetska samodovoljnost bivše vojarne na Borongaju. Da se toplina ne bi rasipala, sve nove fakultetske zgrade u kampusu gradit će se od cigle koja toplinski izolira pet puta bolje od obične. Zidovi i podovi bit će izolirani vakuumskim oblogama, s troslojnim prozorima. Na krovovima izolator će biti zelenilo.

– Zahvaljujući takvoj gradnji, izračunali smo, ukupno bi se u kampusu trošilo samo 30 kilovata po četvornome metru, osam puta manje od uobičajene potrošnje – objašnjava Antun Glasnović, dekan Fakulteta kemijskog inženjerstva.

Plaća za 300 docenata

On je s kolegom Zvonimirom Glasnovićem i potaknuo projekt znanstvenoga grada. Kad se na Borongaj preseli osam fakulteta i kad bude sagrađen studentski dom sa 5000 kreveta, Sveučilište će samo na energiji godišnje uštedjeti 30 milijuna kuna, a uloženo u gradnju vratit će se za 5-10 godina. Samo godišnje uštede na energiji bit će poput plaća za 300 docenata.

– Gradnja će biti skuplja najviše 20 posto, ali će za desetak godina dobitak pritjecati s više strana: u kampusu na Borongaju Sveučilište namjerava sagraditi istraživačko-razvojni centar, tehnološki park o održivoj i energetski učinkovitoj gradnji. To će biti mjesto na kojem ćemo domaćim gospodarstvenicima približiti što znamo i umijemo te ćemo tako i naplatiti naša dostignuća – kaže Zvonimir Glasnović.

Jedino im HEP toplinarstvo i Elektra neće imati što naplatiti.

[izvor]

Budućnost?