|
RS rezolucijom traži pravo na odcjepljenje
Premda se praktično cijeli politički vrh BiH sredinom ovoga tjedna preselio u Bruxelles gdje Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira (Peace Implementation Council - PIC) razmatra napredak koji je Bosna i Hercegovina postigla u provedbi mirovnog sporazuma iz Daytona i Pariza kao i ukupnu političku situaciju u zemlji, ne stišavaju se niti reakcije na rezoluciju Narodne skupštine Republike Srpske (RS) u kojoj je prvi put otvoreno spomenuta mogućnost da bi ovaj bosanskohercegovački entitet mogao raspisati referendum koji bi vodio prema odcjepljenju RS od BiH.
Formalno, rezolucija je donesena u povodu proglašenja nezavisnosti Kosova i u njoj se navodi da ukoliko veći broj članica UN-a, prije svega EU-a, prizna ovako proglašeno Kosovo, Narodna skupština Republike Srpske smatra da bi time bio uspostavljen nov princip i praksa u priznavanju prioritetnog prava na samoodređenje do razdruživanja, te da u tom slučaju »parlament Republike Srpske ima pravo da stav o svom državnopravnom statusu utvrdi putem neposrednog izjašnjavanja na referendumu «. Pravo entiteta
Ovakvo otvoreno pozivanje na izmjenu Daytonskog mirovnog sporazuma koji je prije nešto više od 12 godina zaustavio rat u BiH izazvalo je reakciju i međunarodne zajednice. Tako su veleposlanici država članica EU u BiH priopćili da se odlučno protive Rezoluciji koju je usvojila Narodna skupština RS. »Entiteti u BiH, prema Daytonskom mirovnom sporazumu, nemaju pravo na odcjepljenje od BiH. Ustavna struktura BiH, uključujući postojanje entiteta, može se mijenjati samo u skladu s Ustavom predviđenom procedurom «, stoji u izjavi veleposlanika EU.
Sa svoje strane, američki veleposlanik u BiH Charles English pozvao je političare iz Republike Srpske da razmisle i paze o tome što gojevore, da budu odgovorni za svoje riječi i da ih prestanu koristiti u svrhu pitanja samoopredjeljenja. »Situacija na Kosovu i situacija u BiH, apsolutno nemaju ništa zajedničko. Status BiH je određen Daytonskim mirovnim sporazumom. Entiteti ne postoje izvan BiH, to su unutarnje strukture BiH. Govoriti o suverenitetu jednog ili drugog entiteta je nešto što ne postoji. To je neodgovorno i nije u skladu s Ustavom i mi ne priznajemo nikakav takav koncept. Svako nastojanje da se na bilo koji način promovira takav koncept kroz rezoluciju ili nešto slično, za nas je neprihvatljivo«, ustvrdioje English. I visoki međunarodni predstavnik Miroslav Lajčak kazao je da je BiH međunarodno priznata država, čiji su suverenitet i teritorijalni integritet zajamčeni. Provociranje?
Naravno, i domaći politički čimbenici, posebno najjače bošnjačke stranke sa sjedištem u Sarajevu oštro su kritizirale spominjanje referenduma o odcjepljenju RS. Stranka za BiH aktualnog bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića osudila je »političke manipulacije sadržane u određenim stavovima iz Rezolucije NS RS o nepriznavanju jednostranog proglašenja nezavisnosti Kosova«, naglasivši kako one provociraju i vode usložnjavanju situacije a protiv interesa svih građana i naroda BiH i njezinog uključivanja u euroatlantske integracije.
Stranka demokratske akcije (SDA) bila je još oštrija, a najviše pozornosti izazvao je onaj dio priopćenja te stranke u kojem je navedeno kako »oni kojima smeta država BiH ili je ne smatraju svojom domovinom, mogu otići kamo godžele, ali nikamo ne mogu odnijeti ni jedan djelić teritorija «. Političari iz RS usmjerili su se upravo na ovaj tekst, uzvrativši također oštro, kao što je tu učinio Rajko Vasić, izvršni tajnik stranke SNSD premijera RS Milorada Dodika: »Srbe iz RS iz BiH neće protjerati ni međunarodna zajednica ni islamisti iz SDA, kao što je to učinjeno sa Srbima iz kninske Krajine i Kosova«.
Sulejman Tihić, predsjednik SDA »replicirao« je da se priopćenje njegove stranke nije odnosilo nasrpski narod, već na pojedince. Oštra retorika na oko referenduma u RS vjerojatno će se nastaviti još neko vrijeme, a čini se da je proglašenje nezavisnosti Kosova ohrabrilo političare iz Republike Srpske da otvorenije istaknu zahtjev za takvim promjenama Ustava BiH koje bi manjem bosanskohercegovačkom entitetu dale više državotvornih elemenata. Samo naizgled može se učiniti da je razlog, a ne povod ovakvih zahtjeva nezavisnost Kosova, ili zahtjev »s ulice« u RS da se krene putem nezavisnosti.
U biti je riječ o mnogo složenijemi duljem procesu. Aktualno političko vodstvo u RS praktično već dvije godine nastoji zajedničke državne institucije BiH učiniti virtualnim, koristeći pritom nespremnost međunarodne zajednice, odnosno njezinog visokog predstavnika Lajčaka na korištenje takozvanih bonnskih ovlasti (koje omogućuju smjene političara i nametanje zakona) u osjetljivim pitanjima. Bonnske ovlasti
Dok se u srpskim političkim krugovima ovakvo ponašanje međunarodne zajednice pozdravlja kao dokaz da je Ured visokog predstavnika (OHR) prestao biti »u funkciji samo jedne strane « i kao pokazatelj da je došlo vrijeme za gašenje OHR-a, dotle se u bošnjačkoj javnosti razvija osjećaj kako je međunarodna zajednica ispustila »štap« kojim je mogla obuzdavati radikalizam i secesionizam na srpskoj strani. U tom kontekstu, posebno je zanimljiva rasprava koja se razvila između SDA i predsjednika te stranke Tihića s jedna strane i visokog međunarodnog predstavnika Miroslava Lajčaka s druge strane.
SDA je kritizirala Lajčaka zbog navodno blage reakcije na rezoluciju Narodne skupštine RS i najave referenduma. Ova bošnjačka stranka tvrdi da je zabrinuta ponašanjem međunarodne zajednice »koja već godinu dana tolerira razne izjave o odcjepljenju RS-a od BiH, ne poduzimajući nikakve mjere«. Kritiziran je i sastanak Lajčaka s premijerom Dodikom u Trebinju gdje su ova dvojica, kako su zabilježile TV kamere, među ostalim,ispijali rakiju iz iste boce. Miroslav Lajčak odbacio je sve ove optužbe. U priopćenju iz njegova ureda (OHR) navedeno je kako visoki predstavnik radi svoj posao i doprinosi ulasku BiH u europske integracije: »Bilo bi korisno da se predstavnici SDA više bave konkretnim djelima, a manje retorikom, Susret u Trebinju bio je jedan od redovnih sastanaka i konzultacija koje visoki predstavnik ima sa stranačkim čelnicima«.
U razgovoru koji je prenio sarajevski »Dnevni avaz«, Lajčak je dodao kako mu je tijekom razgovora Dodik nedvosmisleno kazao da RS vidi kao entitet u sastavu BiH. »Prijetnje referendumom o odcjepljenju su neustavne, i svatko tko govori o tome kao i o ukidanju entiteta priča praznu priču«, zaključio je Lajčak, istodobno optuživši SDA zbog povlačenja iz procesa reforme policije, koja je uvjet za zaključenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU:
»Nikad u životu nisam vidio da jedna strana vodi tako opasnu politiku po svoju zemlju kako je to sada slučaj«, kazao je. Iz SDA naravno nisu ostali dužni, pa su prigovorili Lajčaku da je mnogo odlučniji kada treba reagirati na stajališta SDA, nego na prijetnje referendumom. U svakom slučaju može se zaključiti da je politička situacija u BiH ponovno usložnjena, ali ne i kritična. Budućnost države ovisit će prije svega o tome hoće li biti iskazana spremnost da sve strane podrže takve promjene sadašnjeg nefunkcionalnog Daytonskog ustava koje će omogućiti dugoročnu stabilnost.
Alenko Zornija
Vjesnik
|